ZABLUDA ILI ČINJENICA: DALJINSKA ENERGETIKA OMOGUĆAVA ODRŽIVE ENERGETSKE SUSTAVE

Globalne emisije i dalje rastu. Razlog? Svjetska potražnja za energijom raste - i često raste brže nego što se opskrba može dekarbonizirati. Prebacivanje fokusa na potražnju vodi bogatijoj i sveobuhvatnijoj raspravi, razmišljanju ne samo o tome koja se vrsta energije koristi, već i o tome koliko se ona koristi, koliko se ona
učinkovito koristi i, kritički, kada i gdje se ona koristi. Preoblikovanjem razgovora o potražnji za energijom otkriva se širi raspon rješenja - rješenja koja bi mogla značajno ubrzati prijelaz na održivu energetsku budućnost. 
Daljinska energetika ima dokazane rezultate u dekarbonizaciji energetskog miksa s nepromjenjivošću izvora topline, a takvi sustavi su najjednostavniji i najisplativiji način za postizanje klimatskih ciljeva. Općenito, stručnjaci se slažu oko tri temeljna koraka u borbi protiv klimatskih promjena i postizanju neto nulte emisije: 
• električna energija mora postati zelena zamjenom fosilnih goriva obnovljivim izvorima
• potrebno je elektrificirati sve što je moguće, u svim područjima
• potrebno je ukloniti male preostale emisije koje dolaze iz procesa koji se
ne mogu elektrificirati (npr. zahvaćanjem i pohranom ugljika ili pošumljavanjem).
Električna energija iz zelenih i bezugljičnih izvora jednostavno nije dovoljna za
zamjenu svih kotlova dizalicama topline, a potencijalni problem bit će i kapacitet
elektroenergetskih mreža. Jedan od ključnih izazova u dekarbonizaciji mreže i povećanju elektrifikacije jest osigurati da ponuda zadovoljava potražnju. 
Ključna prednost daljinske energetike je to što ona podržava uravnoteženje električne mreže. Holističkim pogledom na energetski sustav i povezivanjem različitih izvora energije, daljinska energetika omogućava fleksibilno korištenje električne energije. Također omogućava uravnotežavanje ponude i potražnje kako bi se osiguralo iskorištavanje punog kapaciteta mreže. Uravnoteženje vršnih opterećenja bit će
posebno važno kako se povećava korištenje obnovljivih izvora, a elektrifikacija se
ubrzava.
Potrebno je sveobuhvatno rješenje koje povezuje područja mobilnosti, električne
energije i topline, odnosno diverzifikaciju izvora, iskorištavanje viškova topline i učinkovitu proizvodnju i distribuciju sustavima daljinskog grijanja, što omogućava niže cijene za krajnje korisnike.
Ključni izazov je osigurati interoperabilnost podsustava kako bi se postigao integrirani, inteligentni, prilagodljivi i uspješni pametni grad. Slično tome, ključni izazov je postići interoperabilnost pametnog grada s drugim virtualnim organizacijama u vanjskom lancu vrijednosti. Jedna od glavnih prednosti sustava daljinske energetike je njihova sposobnost integracije različitih izvora topline, što može istisnuti fosilna goriva iz sustava grijanja i hlađenja. Kako se tehnologija daljinske energetike razvija, u sustav može ući sve više zelenih izvora topline.
Sustav daljinske energetike koristi energetsku učinkovitost, povrat topline na obnovljive izvore, pohranu topline i naprednu analitiku i kontrolu kako bi pružio
optimirane usluge električne i toplinske energije skupini međusobno povezanih i
kontroliranih energetskih opterećenja unutar definiranih granica.
Sustavi daljinskog grijanja 4. generacije danas omogućavaju integraciju izvora topline vrlo niskih temperatura u sustav daljinskog grijanja i grijanje novih zgrada koje mogu raditi na niskim temperaturama. Daljinsko grijanje je infrastruktura koja zajednicama omogućava iskorištavanje viškova topline iz industrije, podatkovnih centara, velikih trgovina mješovitom robom, uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i drugih izvora. Mreže daljinskog grijanja pružaju veliku fleksibilnost jer mogu koristiti višak topline već proizveden iz mnogih izvora kao što su elektrane, vjetroelektrane, čeličane, geotermalna energija, Sunčeva energija ili aktivnosti na odlagalištima otpada. Takav pristup omogućava i integraciju hlađenja u sustave daljinskog grijanja 4. generacije, povezivanje područja električne energije, grijanja i hlađenja, fleksibilnost u pogledu izvora energije u određenom trenutku prema njihovoj cijeni i time optimalnu cijenu proizvodnje, ali i cijenu za krajnjeg korisnika te omogućava zelenu energetsku tranziciju i smanjenje energetskog siromaštva.